„Ostrašćivanje prošlosti“

Izdavač, Argus Books & Magazines, Beograd 2016. 225 stranica



O strašćivanje prošlosti je bolno istinita, ali i surovo duhovita priča o inžinjeringu „rodoljublja“ i kako se „istorija“ zloupotrebljava u svrhu političke manipulacije.

Najubitačnija strast je ona koja ljudima daje veru u to da su uvek u pravu i da su bolji od svih drugih. Posle ratnih sukoba koji su usledili kolapsu Jugoslavije, ta strast je postala dominantna komponenta našeg političkog života. Nažalost, nema granica ludosti našoj kada se prihvatimo da dokazujemo da smo u pravu. Strast kojom dokazujemo da smo u pravu rađa i svece i teroriste.

Kao stručnjak za utvrđivanje verodostojnosti poluistina i popaljivih neistina kojima su strane obaveštajne službe pokušavale da frustriraju našu nekadašnju dipolmatiju, autor je pokušao da istu metodologiju primeni i na ocenjivanje raznih verzija naše nacionalne istorije. Knjiga „Ostrašćivanje prošlosti“ je zamišljena kao intervencija kojom će se skinuti grč strasti kojim doživljavamo sopstvenu prošlost.

Nj. V. Petar I

Četnici kolju neistomišljenike.

Sednica AVNOJa, Jajce, 1943.

Partizani oslobađaju Beograd, 1944.

Nj. V. Petar I

Četnici kolju neistomišljenike.

Sednica AVNOJa, Jajce, 1943.

Partizani oslobađaju Beograd, 1944.

Vladika Nikolaj Velimirović.

Obnova razorene zemlje.

Goli Otok, konc-logor za rusofile.

Milošević govori na Gazimestanu.

„Ostrašćivanje prošlosti“ nije istorijska knjiga. To je literarni pokušaj koji ukazuje na razloge zbog kojih se istina frizira i koji na slikovit način objašnjava koji su i čiji su politički ciljevi da se manipuliše prošlošću.

Knjiga je napisana duhovitim, pripovedačkim stilom koji je čini intereasantnim i pristupačnim štivom. „Ostrašćivanje prošlosti“ je namenjena širokoj čitalačkoj publici, onoj publici koja je, ponešena dikcijom „rodoljive“ publicistike, upala u lavirint ostrašćenih zabluda o istorijskim nepravdama.

 

Sadržaj

PREDGOVOR: Prof. Dejan Đurić: Antidogma kao srž „ostrašćivanja prošlosti“.

7

UVOD: Zašto zlopamtila imaju bolje pamćenje?

11

DEO PRVI: Da li postoji Centralni Balkan ili je sve „Zapadni“ Balkan?

GLAVA PRVA: Veština prebrpojavanja mrtvih.

17

GLAVA DRUGA: Šta se dešava kada se ljudi nastane na utabanoj stazi slonova?

29

GLAVA TREĆA: Da li se svađaju ljudi ili bogovi?

35

GLAVA ČETVRTA: Kome je sve smetalo da se južno-slavenski narodu ujedine?

55

DEO DRUGI: „Ujedinjenje ili smrt“!

GLAVA PETA: A ko je sve želeo da se južno-slavenski narodi ipak udruže?

73

GLAVA ŠESTA: Ko je bio srećan, a ko nesrećan između dva rata?

85

GLAVA SEDMA: Da li je rat bio bolji nego pakt?

103

GLAVA OSMA: Biti il’ ne biti! (1943 – 1948)

112

DEO TREĆI: Koje su godine pojeli skakavci, a koje jaganjci?

GLAVA DEVETA: Vreme lutanja  (1949 – 1956)

139

GLAVA DESETA: Da li se ono lutanje islatilo? (1957 – 1966)

149

GLAVA JEDANAESTA: Godine kada smo jedni drugima oprostili greške. (1967 – 1981)

167

GLAVA DVANAESTA: Šta biva kada se ljudima mozak pretvori u puter? (1982 – 1991)

177

DEO ČETVRTI: Zašto smo hteli preko ’leba pogaču?

GLAVA TRINAESTA:  Sistemski (unutrašnje-politički) razlozi.

187

GLAVA ČETRNAESTA: Kada bogovi pogrešno shvate svoje obaveze!

195

GLAVA PETNAESTA: Da li smo sami bili sebi neprijatelji, ili je i neko sa strane malkice pomogao?

201

GLAVA ŠESNAESTA: Zašto baš mi da platimo ceh?

208

ZAVRŠNE NAPOMENEili „šta nam valja činiti“?

218

Odlomak


Sugerišem da je do kolapsa Jugoslavije došlo simultanim delovanjem četiri činioca. Prva dva su unutrašnje-politička, dok se druga dva mogu pripisati međunarodnim faktorima.
A. Unutrašnje-politički činioci su:
1. Već pomenuta kratkovidost političkih kadrova koji su vodili Jugoslaviju posle Tita i njihova nesposobnost da izvrše prilagođavanje „jugoslovenskog“ društveno-ekonomskog modela promenama koje su nastale na globalnom planu; i
2. Porast klero-nacionalizma koji je omogućen suviše brzom demokratizacijom i ustavnim promenama iz 1974. godine.
B. Spoljno-politički činioci su:
1. Posledice specijalnog rata protiv SFR Jugoslavije koji je vođen od prvog dana postojanja te zemlje; i
2. Drastrična promena političke ravnoteže na globalnom planu koja je nastala kolapsom Sovjetskog Saveza, čemu se naša spoljna politika nije prilagodila.